Naučite kako da sprečite kancer
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i Republički zavod za zdravstveno osiguranje pokrenuli su nacionalnu kampanju „Srbija protiv raka“, u skladu sa Nacionalnim programom usvojenim od strane Vlade Republike Srbije. Cilj kampanje je smanjenje broja novoobolelih i broja umrlih od malignih oboljenja, što se može postići ukoliko se kod građana razvije svest o značaju preventivnih pregleda. Zbog toga, što pre posetite svog izabranog lekara koji će vas uputiti na dalje preglede!
Najčešće maligne bolesti kod žena u Srbiji su rak dojke, rak debelog creva i rak grlića materice. Svake godine oko 4.000 žena u Srbiji oboli od raka dojke, 1.500 od raka debelog creva i 1.400 od raka grlića materice. Kod muškaraca najčešći su rak pluća i rak debelog creva. Svake godine u Srbiji 3.900 muškaraca oboli od raka pluća, a 2.200 od raka debelog creva. Najbolji način borbe protiv raka pluća su prevencija pušenja i izbegavanje izlaganja duvanskom dimu. Za prevenciju raka dojke, raka grlića materice i raka debelog creva najznačajniji su redovni pregledi. U cilju ranog otkrivanja raka grlića materice u narednom periodu biće sproveden organizovani skrining na celoj teritoriji Srbije. Skrining programom biće obuhvaćene žene starosti od 25 do 69 godina.
RAK DOJKE
Iako se rak dojke može javiti u bilo kojoj životnoj dobi kod osoba ženskog pola, verovatnoća pojavljivanja raste sa godinama starosti, a najveću učestalost ima kod osoba starijih od 40 godina. Rak dojke se češće javlja kod žena čiji su najbliži srodnici (majka, sestra, baka) bolovali od ove bolesti, a bolest je češća kod žena koje su koristile substitucionu (zamensku) hormonsku terapiju ili nisu rađale, odnosno imale su prvi porođaj posle 30. godine života. Znatan broj obolelih žena nema nijedan od faktora rizika.
Rak dojke spada u grupu malignih bolesti koje ako se otkriju u ranoj fazi bolesti mogu biti potpuno izlečene. Zbog toga je od izuzetne važnosti preduzeti mere koje pomažu u njegovom ranom otkrivanju. Posle 20. godine života svaka devojka i žena trebalo bi jednom mesečno (10. dana menstrualnog ciklusa) da obavi samopregled. Izražena asimetrija dojki, pojava čvorića, promena boje kože dojke i promena reljefa dojke, pojava sekreta iz bradavice, razlozi su zbog kojih žena treba da se obrati svom lekaru. Iako se najčešće radi o promenama u dojkama koje za osnovu nemaju malignu bolest, lekar je taj koji treba da donese takvu procenu.
Jednom u godinu dana žene bi trebalo pregled dojke da povere svom lekaru. Posle 30. godine, pregled dojke se može obavljati ultrazvučnom metodom, a posle 40. godine, mamografski pregled treba obaviti jednom na svake dve godine, posle pregleda lekara. Osobe kod kojih su dijagnostikovane promene na dojkama bi trebalo da imaju režim pregleda u skladu sa savetima lekara. Osobe čiji su najbliži srodnici bolovali od ove bolesti bi trebalo da imaju metodologiju pregleda definisanu od lekara specijaliste
RAK GRLIĆA MATERICE
Uzročnik raka grlića materice je infekcija tipovima humanog papiloma virusa. Ova česta polno prenosiva infekcija najčešće prolazi bez posledica. Međutim, u prisustvu nekih drugih faktora (oslabljen imuni sistem, pušenje, dugotrajna infekcija protiv koje se organizam nije izborio), može dovesti do promena na grliću materice. U ranom stadijumu razvoja, rak grlića materice je najčešće bez simptoma. Kada se jave simptomi, to je obično neuredno krvarenje iz materice, odnosno krvarenje van menstrualnih ciklusa, krvarenje nakon seksualnog odnosa ili krvarenje kod žena u menopauzi.
Za rano otkrivanje bolesti primenjuje se Papanikolau test. Najmanje jednom u tri godine, žene između 25 i 65 godina bi trebalo da urade ovaj test. Njime se mogu otkriti ne samo rani stadijuma raka, već i prekancerogene promene, čijim se uklanjanjem sprečava nastanak raka.
RAK DEBELOG CREVA
Rak debelog creva se najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina. Faktori rizika su nasledni faktori, neredovna stolica, ishrana bogata mastima, smanjena fizička aktivnost, pojedina oboljenja debelog creva i pušenje.
U ranim fazama rak debelog creva ne uzrokuje nikakve tegobe, što otežava otkrivanje. Ukoliko se pojave, najčešći simptomi su: krv u stolici, promene u ritmu pražnjenja debelog creva (proliv, zatvor, promena sastava stolice...) i slabost uzokovana malokrvnošću (anemija). Za rano otkrivanje raka debelog creva preporučuje se pregled stolice na postojanje skrivene krvi, jednom godišnje, kod svih osoba preko 50 godina starosti. Ukoliko se otkrije krv u stolici, osoba se upućuje na kolonoskopski pregled kojim se otkriva da li je uzročnik krvarenja maligna bolest, benigni polip ili neko drugo oboljenje debelog creva.


