Preosetljivost na zimu - alergija na hladnoću

Takve alergijske reakcije izazvane su kontaktima sa hladnim predmetima, ledom, snijegom, vodom, vjetrom... Već nakon nekoliko minuta javlja se osip popraćen svrbežom, crvenilo, oticanje, najviše na mjestima izloženim hladnoći poput lica ili ruku.

Može se javiti oticanje usana, očiju, ušiju, nosa, čela ili čak cijele glave. Moguće su i “fleke” po cijelom tijelu, smetnje u disanju ili čak anafilaktički šok koji može završiti kobno ako se bolesniku u pravo vrijeme ne pruži pomoć, navodi Večernji list. Anafilaktički šok najčešće se događa pri naglom ulaženju ili skoku u hladnu vodu, pa na oprezu treba biti i ljeti. Oni koji na hladnoću ne reaguju burnije od crvenila, laganog osipa i svrbeža često godinama ne prepoznaju da je riječ o alergiji.

Procjenjuje se da od preosjetljivosti na hladnoću pati oko pet posto alergičara, a obično se javlja u mlađoj dobi. Simptomi brzo nestanu čim se bolesnik utopli pa je izbjegavanje hladnoće (posebno rano ujutro i naveče) i utopljavanje najbolja prevencija. Dakako da je to u zimskom vremenu vrlo teško i da se bolesnici moraju odreći zimskih radosti poput skijanja, grudanja ili sanjkanja. Treba izbjegavati i hladnu hranu (posebno sladoled i druge ledene deserte) i pića te dodirivanje hladnih predmeta.

U ublažavanju alergijskih reakcija na hladnoću pomažu i antihistaminici (protualergijski lijekovi) koje treba uzeti najmanje pola sata prije izlaganja hladnoći. Ali stručnjaci upozoravaju da se kod alergija na hladnoću u organizmu ne oslobađa samo histamin nego i acetilholin, pa pomažu i lijekovi sa antiholinergijskim efektom. Generalizovano oblici alergije na hladnoću mogu se liječiti i kraćim davanjem kortikosteroida u injekcijama.