Od nikotina srce ugroženije 60 puta
Nikotin dolazi do mozga, izaziva ubrzanje rada srca, povećava krvni pritisak i stvara prividni umor, odnosno opuštanje. Pola sata nakon što je pušač prestao pušiti, sa određenim individualnim razlikama, javlja se malaksalost i umor, usporava se rad srca, smanjuje pažnja i stvara se osjećaj nelagode. Upravo zbog toga ponovno počinje jačati potreba za novom dozom, i pušač obično pali sljedeću cigaretu.
Uz udisanje ugljen monoksida koji uvijek otežava disanje i uzrokuje glavobolju, dok puši osoba udiše i neke katranske spojeve, odgovorne za pojavu tumora na glasnicama i bronhima. Toksično djelovanje odražava se vremenom na smanjenje koncentracije, pamćenja i inteligencije.
Istraživanja su dokazala da je nikotin odgovoran za ubrzavanje rada srca i sužavanje krvnih žila. Ovisno o dužini „pušačkog staža“, potvrđeno je da pušači veoma često pate od hladnoće u nogama, otežanog kretanja, te grčeva uzrokovanih smetnjama u cirkulaciji i opskrbi perifernih mišića sa krvi.
Slična hronična oštećenja pronađena su i na krvnim žilama koje hrane mišić srca. Zbog toga pušačima u odnosu na nepušače, čak više od 60 puta češće obolijeva srce, a među tim bolestima najteži oblik je svakako srčani infarkt.
Sve navedeno dovoljan je razlog da se svi pušači ozbiljno zabrinu za svoje zdravlje.




