Jelovnik za zdrave vegetarijance

Svedoci smo porasta stope degenerativnih bolesti koje su često uzrokovane nepravilnom prehranom, a kod takvih dijagnoza obično savjet liječnika i nutricionista pojednostavljeno glasi: povisite unos hrane biljnog porijekla i smanjite udio hrane životinjskog porijekla.

Osobe koje se hrane vegetarijanski dijelimo na:
1. semivegetarijance
2. lakto-ovo-vegetarijance
3. laktovegetarijance
4. vegane.

Dok je svima zajedničko da prehranu temelje na žitaricama, povrću i voću, razlika je u konzumaciji životinjskih namirnica. Semivegetarijanci u svoj obrok ponekad uključe ribu ili perad, mliječne proizvode, jaja, ali ne i crveno meso. Lakto-ovo-vegetarijanci konzumiraju mlijeko, mliječne proizvode i jaja. Laktovegetarijanci uzimaju mlijeko i mliječne proizvode dok vegani jedu isključivo hranu biljnog porijekla.
Gledajući sa nutricionističkog stajališta, što je prehrana restriktivnija, veća je mogućnost nedostatka pojedinih nutrijenata. Dobro planirana semivegetarijanska prehrana se često povezuje sa uravnoteženom, idealnom prehranom, a zbog povremenog konzumiranja ribe i peradi poistovjećuje se s mediteranskim modelom koji preporučuju i medicinska i nutricionistička struka te podupiru preventivne učinke takve prehrane na pojavu kroničnih bolesti.

Veganska prehrana već zahtijeva puno više vremena, educiranja i planiranja obzirom da nepažljivim odabirom namirnica može doći do deficita više nutrijenata. Stoga treba obratiti pozornost na unos proteina, vitamina B12, cinka, željeza i kalcija dakle svih onih nutrijenata poglavito zastupljenih u životinjskim namirnicama.

Zdravstvene blagodati

Prije tridesetak godina, u žarištu je interesa znanstvenika bilo je istraživanje nutritivne uravnoteženosti vegetarijanstva, odnosno zadovoljava li uopće ovakva prehrana potrebe ljudskog organizma, dok se u današnje doba provode studije koje razmatraju vegetarijanstvo kao prevenciju i terapiju niza kroničnih bolesti.

Koncept vegetarijanstva kao načina prehrane koji pogoduje prevenciji mnogih bolesti prihvaćen je već duže vrijeme. Kao posljedica pravilno planirane vegetarijanske prehrane uočena je manja stopa smrtnosti i stopa obolijevanja od kroničnih bolesti kao što su pretilost, povišen krvni tlak, dijabetes, artritis, karcinom debelog crijeva i smanjena pojava bolesti srca.

Mnogobrojni pozitivni učinci vegetarijanske prehrane na zdravlje mogu se objasniti povećanim unosom zaštitnih tvari kao što su prehrambena vlakna, vitamini, minerali i fitonutrijenti uslijed konzumacije žitarica, mahunarki, povrća i voća. S druge strane, ograničavanje namirnica životinjskog porijekla dovodi do smanjenog unosa zasićenih masnoća i kolesterola koji pogoduju razvoju mnogih bolesti današnjice. Velik utjecaj zasigurno se može pripisati i općenito zdravijim životnim navikama vegetarijanaca kao što je nepušenje, smanjena konzumiranje alkohola i redovna telesna aktivnost.