Veštačka arterija sprečava pravljenje ugrušaka
Zbog toga je efektivniji od sintetičkih arterija koji su podložne zgrušavanju i suviše krute da bi „pulsirale“ u ritmu srca.
Pacijentima obolelim od kardiovaskularnih oboljenja, kojima preti
infarkt ili amputacija zbog stvaranja krvnih ugrušaka u arterijama ili
suženja krvnih sudova, neophodna je ugradnja bajpasa. Kao bajpas,
odnosno premošćenje tog oštećenog dela krvnog suda, može se iskoristiti
ili parče zdrave vene, koja se uzima sa noge, ili, ako pacijent nema
zdrave vene (svaki treći), koristi se plastična spravica, veštačka
arterija ili vena - graft (kalem). Međutim, te plastične koje se
trenutno koriste su suviše krute da bi „pulsirale“ dok krv struji kroz
organizam u ritmu otkucaja srca i nema ih u malim veličinama, zbog čega
nisu dovoljno delotvorne. Pri tom, materijal od kog se prave (najlon
koji se koristi u proizvodnji nekih majica) stimuliše pravljenje krvnih
ugrušaka.
Krvni sud koji su krajem prošle godine razvili prof. Džordž Hamilton, vaskularni hirurg, i Aleksandar Sefalian, stručnjak za nanotehnologiju i obnavljanje tkiva Kraljevske bolnice u Londonu, napravljen je od polimera koji je učvršćen sa više tipova specijalnih molekula. Neki do njih stimulišu cirkulaciju, drugi matične ćelije da se „zakače“ za zidove suda. To mu povećava fleksibilnost i omogućava da se koristi u malim veličinama (manje od 8 mm).
- S unutrašnje strane ova „špageta“ ima oblogu - naslagu od miliona minijaturnih bodljica, svaka hiljadu puta tanja od ljudske dlake, koje privlače matične ćelije. Kad jednom „uđu“ u arteriju, matične ćelije rastu i stapaju se u endotel - skup ćelija koje oblažu zdrave krvne sudove. One oblože kompletnu unutrašnjost veštačke arterije, što je onda čini elastičnom i sprečava formiranje ugrušaka krvi - kaže Hamilton.
Novi kalem (graft) pulsira ritmički kako bi se uklopio s otkucajima srca. Materijal od kog je napravljen je jak, fleksibilan, otporan na zgrušavanje i ne može da se prekine, što je najvažnije. Kreiran je uz pomoć nanotehnologije, i to tako da može da izdrži veliki pritisak krvi, dodaje on.
Istraživači su upravo dobili pola miliona funti od Velkom zdravstvenog fonda da bi počeli istraživanja na ljudim
Krvni sud koji su krajem prošle godine razvili prof. Džordž Hamilton, vaskularni hirurg, i Aleksandar Sefalian, stručnjak za nanotehnologiju i obnavljanje tkiva Kraljevske bolnice u Londonu, napravljen je od polimera koji je učvršćen sa više tipova specijalnih molekula. Neki do njih stimulišu cirkulaciju, drugi matične ćelije da se „zakače“ za zidove suda. To mu povećava fleksibilnost i omogućava da se koristi u malim veličinama (manje od 8 mm).
- S unutrašnje strane ova „špageta“ ima oblogu - naslagu od miliona minijaturnih bodljica, svaka hiljadu puta tanja od ljudske dlake, koje privlače matične ćelije. Kad jednom „uđu“ u arteriju, matične ćelije rastu i stapaju se u endotel - skup ćelija koje oblažu zdrave krvne sudove. One oblože kompletnu unutrašnjost veštačke arterije, što je onda čini elastičnom i sprečava formiranje ugrušaka krvi - kaže Hamilton.
Novi kalem (graft) pulsira ritmički kako bi se uklopio s otkucajima srca. Materijal od kog je napravljen je jak, fleksibilan, otporan na zgrušavanje i ne može da se prekine, što je najvažnije. Kreiran je uz pomoć nanotehnologije, i to tako da može da izdrži veliki pritisak krvi, dodaje on.
Istraživači su upravo dobili pola miliona funti od Velkom zdravstvenog fonda da bi počeli istraživanja na ljudim
Dodaj komentar


