Parodontoza kriva za bolesti srca
U zemljama gde je razvijena stomatološka služba karijes je znatno redukovan, dok je parodontopatija u porastu zbog načina života i vrste ishrane - objašnjava za "Blic" dr Ljubomir Popović, stomatolog iz ordinacije "Popović", i dodaje da podaci Svetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da preko 50 odsto mladih i skoro sve odrasle osobe u svetu imaju neko oboljenje potpornog aparata zuba koje se naziva parodoncijuma.
Kako nastaje
Potporni aparat zuba (parodoncijum) sačinjavaju: gingiva, periodoncijum,
alveolarna kost i cement korena zuba. Oni drže zube čvrsto u alveoli
omogućavajući im funkciju. Najvažniju ulogu u nastanku gingivitisa i
parodontopatija ima dentalni plak, odnosno naslage na gleđi zuba, koje
se lošom higijenom ne uklanjaju. Smatra se da se u toku parodontopatije
bakterije ulaze u naslage zuba i direktno prodiru u potporni aparat
zuba, a tako dolazi do zapaljenja i infekcije.
Za nastanak parodontoze krivci su i karijes, kamenac, slatkiši i
grickalice, duvan, neredovna higijena... Osim toga, opšta slabost
organizma i stres dovode i do slabije otpornosti kompletnog sistema, što
se odnosi i na tkivo oko zuba, čime bakterije i njihovi toksini brže
prodiru.
Izvor mikroorganizama
Danas se sa sigurnošću zna da parodontopatije sa dubokim parodontalnim
džepovima predstavljaju potencijalnu opasnost za pojavu raznih
sistemskih oboljenja organizma i pojedinih organa - kaže prim. dr
Snježana Dragojević.
- Iz parodontalnih džepova je izolovano preko 700 različitih vrsta
mikroorganizama. Ovi mikroorganizmi i njihovi produkti mogu putem
cirkulacije da dospeju u udaljene organe i tkiva i da izazovu razna
oboljenja, kao što su: bolesti kosti i zglobova, oboljenja srca i krvnih
sudova, kožna oboljenja, bolesti oka, organa za disanje, oboljenja
bubrega, bolesti digestivnog trakta i nerava - ističe prim. dr Snježana
Dragojević.
lokomotorni sistem
Oboljenja lokomotornog sistema spadaju u najčešća oboljenja
prouzrokovana infekcijama iz parodontalnih žarišta. Nastaju kao
alergijske reakcije na parodontalna žarišta, ili pak nastaju direktnom
invazijom mikroorganizama iz žarišta, stvaranjem bakterijskih infekcija.
Agensi žarišta napadaju sve elemente lokomotornog aparata: kosti,
zglobove, mišiće i ligamente. Obolevaju i druga tkiva: koža, potkožno
tkivo, nervi. Kao posledica oboljenja kosti stradaju i zglobovi i
javljaju se bolesti kao što je: mono i poliartriti, spondiliti,
spondiloze, mijalgije, lumbago.
- Ako se na vreme počne sa terapijom i parodontalna infekcija se izleči,
nestaju i simptomi drugih oboljenja. Ako se sa lečenjem počne kasno,
kada se bolest već razvila, uspeh će biti ograničen - kaže dr Ljubomir
Popović.
Bolesti srca
Najnovija istraživanja pokazuju da parodontalni mikroorganizmi na razne
načine mogu da ugroze srce i krvne sudove. Čak se smatra da
parodontopatije mogu da budu krivci za nastanak arterioskleroze koja je
glavni uzrok srčanog i moždanog infarkta. - Oštećeno tkivo kod obolelih
od parodontopatije predstavlja izvor oralnih anaerobnih mikroorganizama,
bakterije mogu da uđu u krvotok i tako da oštete druge organe. Na taj
način može da strada i srce - kaže dr Popović.
Lečenje
Kada govorimo o parodontozi, najbolji vid lečenja je
preventiva.
- Pranje zuba je obavezno dva puta dnevno (ujutru i uveče).
Izbor četkice je takođe veoma važan, jer ona mora da bude tako
napravljena da može da priđe do zadnjih zuba i svih površina. Takođe ne
treba da zaboravimo ni konac, koji bi trebalo da koristite svakodnevno,
jer on može da očisti delove između zuba gde četkica ipak ne može da
priđe - objašnjava dr Popović.


