Aneurizma je bomba u glavi
|
Ako su zahvaćeni vitalni centri vegetativnih funkcija, mali infarkt i mala iskrvarenja mogu dovesti do brze smrti
Apopleksija ili moždani udar je izliv krvi u moždano tkivo ili moždanu ovojnicu. Može nastati i kao rezultat začepljenja moždanog krvnog suda. Udar može biti ishemičan ili hemoragičan.
Uzroci šlaga
Dakle, ili se zapuši neki krvni sud u mozgu i nastaje infarkt isti
onakav kao u srcu: nema dovoda krvi ni kisika, moždano
tkivo propada, prosto nestane. Nastane cista, neka vrsta ožiljka. Ili
prsne krvni sud pa se krv izlije u moždano tkivo ili moždanu ovojnicu,
potisne ga, ošteti, da bi se krvarenje zatim zaustavilo.
Kako će proći pacijent zavisi od veličine tog krvnog ugruška i mjesta gdje je nastao. Ako su zahvaćeni vitalni centri vegetativnih funkcija, mali infarkti mala iskrvarenja mogu da dovedu do brze smrti.
Teren ili podloga za nastanak šlaga pripremaju se čitav život, jer se krvni sudovi izmijene tokom života. Vremenom oni postaju neelastični, kruti, tanki i suženi. Na tako promijenjenu situaciju faktori vanjske sredine izazivaju moždani udar, ali ga nikako ne prouzrokuju.
Postoje i abnormalnosti u zgrušavanju krvi (gustina krvi) pa i to može biti razlog za izliv krvi u mozak. Mlađi ljudi više puše nego starije osobe, a krvni sudovi pri tom tiho propadaju, pa je pušenje sigurni faktor rizika. Najznačajniji riziko faktor i dalje je povišen i medikamentozno neregulisan krvni pritisak, zatim šećerna bolest koja se ne liječi, povišene masnoće u krvi, neliječene srčane bolesti, fizička neaktivnost.
Krvni sistem je sistem elastičnih cijevi koje provode krv sve do
najmanjih kapilara. Na spojevima krvnih sudova ili račvištima često može
postojati defekt koji se naslijedi ili stekne u toku života. Kako krv
pulsira pod utjecajem srčanog rada, taj slabi dio se polako širi i
stvara lopticu koja pod pritiskom puca i to je aneurizma (proširenje i
istanjenje
krvnog suda) kada nastaje izliv krvi u mozak. U glavi se snažno povećava
pritisak na moždane opne i likvor, bolesnik ima glavobolju kao udarac
nožem, povraćanje, ukočenost vrata, gubi svijest.
Da li je aneurizma smrtonosna? Samo u malom broju slučajeva, na svu sreću. Jedna četvrtina pacijenata umire od ovog ataka ili zadobiva neurološka oštećenja u vidu oduzetosti ili nemogućnosti komunikacije.
Kako pomoći?
Krvni sudovi imaju mogućnost samoodbrane. Stvore na puknutom mjestu ugrušak i tako zatvore pukotinu te spriječe krvarenje. Poslije nekoliko sati, pa i poslije nekoliko godina, ukoliko se pacijent ne liječi dolazi do ponovnog pucanja i ono je najčešće smrtonosno.
Kako pomoći takvom pacijentu? Hitno ga prevesti u bolnicu gdje će se izvršiti punkcija kičmenog kanala, zatim magnetna rezonanca, pregled koji će ustanoviti ima li krvnih ugrušaka i odrediti mjesto krvarenja. Nekada je potrebno raditi panangiografiju pregled četiri krvna suda duplje lobanje kako bi se utvrdilo da ne postoji još koja aneurizma. Može se desiti da jedan pacijent ima tri, četiri ili više aneurizmi.
Kako liječiti?
Poslije aneurizme liječenje je uglavnom hirurško (operativno), odstranjuje se kesasto proširenje krvnog suda. Pacijent poslije toga ne bi trebao imati nikakvih tegoba. Kod skleroze krvnih sudova primjenjuje se konzervativno (medikamentozno liječenje).