Seboroične i aktinične keratoze
|
Ponekad se među brojnim seboroičnim keratozama može pronaći znatno opasniji kožni tumor - maligni melanom
Osim onih koje uzrokuju humani papiloma virusi, brojne „bradavice“ (verrucae) pripadaju kategoriji tzv. seboroičnih keratoza ili senilnih bradavica koje su najčešći benigni tumori kože. To su dobroćudne tvorevine nastale proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine.
Iako naziv „senilne“ sugerira veću pojavu u zreloj životnoj dobi, mogu se vidjeti i kod mlađih ljudi. U jednoj australskoj epidemiološkoj studiji utvrđeno je da 12 posto mladih od 15. do 25. godine ima barem jednu seboroičnu bradavicu, od 26. do 50. godine 79 posto osoba ima seboroične bradavice, a poslije 50. godine ima ih gotovo svaka osoba.
Ne prolaze spontano
Najčešće su to svijetlosmeđe, lagano uzdignute pločice, hrapave, naborane, „bradavičaste“ površine, ponekad s tamnije smeđim tačkicama ili čepovima.
Boja im varira od smeđe, crvenkastosmeđe sve do tamnosmeđe i crne boje. Nastaju na nepromijenjenoj koži, bez znakova upale. Često svrbe pa ih pacijenti zagrebu, nakon čega se može razviti upala koja ih najčešće dovede doktoru.
Seboroične keratoze ne prolaze spontano. Obično su veličine do centimetra, ali mogu biti i znatno veće. Ponekad im se površina nakon kupanja mrvičasto runi. Mogu biti pojedinačne, ali znatno se češće pojavljuju u većem broju kod
osoba kod kojih postoji nasljedna predispozicija (poligenetsko nasljeđivanje).
Vrlo rijetko može doći do iznenadne erupcije brojnih seboroičnih keratoza na tijelu. U tom slučaju potreban je detaljan sistematski pregled budući da u podlozi mogu biti karcinomi gastrointestinalnog trakta ili limfomi. Ponekad se češće javljaju kod osoba koje su na terapiji estrogenom. Na pitanja zašto su nastale ili šta ih uzrokuje, još nema odgovora.
Iako su benigne prirode, osoba koja ima seboroične keratoze treba svakako posjetiti dermatologa. Ponekad se među brojnim seboroičnim keratozama može pronaći znatno opasniji kožni tumor - maligni melanom. Za razliku od seboroič
nih keratoza, koje su uvijek benigne, aktinične keratoze su tzv. obligatne prekanceroze, tj. tvorevine kod kojih postoji veća vjerovatnoća da će se razviti u karcinom kože.
Opasnija vrsta
Uzrok njihova nastanka je ultravioletno zračenje koje se nagomilava u koži od rođenja te dovodi do hromozomskih abnormalnosti u stanicama kože. Godišnja incidencija maligne transformacije aktinične keratoze varira od 0,25 do 20 procenata. Lezije s najvećim rizikom maligne transformacije su hiperkeratotične aktinične keratoze na dorzumima šaka i podlakticama. Iz aktiničke keratoze 9-14 posto bijelaca ima šansu za nastanak karcinoma.
Aktinične keratoze nastaju najčešće na čelu, obrazima, nosu, ušima, koži glave kod ćelavih ljudi. Pacijent obično primjećuje mrlju - ružičastu ili boje kože, pokrivenu ljuskicom koja se može skinuti, ispod koje se vidi plitka ranica na kojoj će se vrlo brzo ponovno stvoriti ljuska, ali nikada neće zacijeliti do kraja, što je obično razlog koji pacijenta dovodi
doktoru. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, a ponekad je potrebna i patohistološka provjera.
Odstranjivanje keratoza
Dosadašnje metode odstranjivanja temelje se na mehaničkom uništenju keratoza. U tu se svrhu pretežno koristilo zaleđivanje (tečni azot). Kod početnih keratoza peelinzi ili mikroabrazija kisikom su metoda izbora. Tu su još nesteroidni protuupalni lijekovi, lokalni retinoidi, imiquimod i peeling. Veliku novost u liječenju keratoza čine laseri. Za uklanjanje početnih i srednje debljih keratoza te za sprečavanje njihovog razvoja najbolje rezultate daje frakcijski laser. Laser Erbij i CO2 laser odlični su kod uklanjanja debljih keratoza. Upotrebom lasera ne samo što se uklanjaju keratoze nego se smanjuje aktivnost gena odgovornog za mutaciju, tj. oštećenje genetskog materijala.