Vegeterijanstvo - Zdrav način života
|
Već sama reč vegetarijanstvo doslovno znači zdrav, svež i pun života. Naziv vegetarijanac potiče od latinske reči vegetus, što znači živ, krepak i čio.
Poznato je da je davni pračovjek bio vegetarijanac. Barem prije nego što je naučio loviti divljač. Ipak, velik dio ljudi danas živi u prašumama i pustinjama, nasljedstvom svojih predaka i hrani se bezmesno. Na Istoku, prvenstveno u Indiji, vegetarijanstvo je bilo dio vjerske prakse tzv. ahimse ili nenasilja.
U Evropi ga je propagirao grčki filozof Pitagora u 6. st. p. K., zagovarajući vegetarijansku dijetu iz nutricionističkih i etičkih razloga.
Zašto se odlučiti za vegetrijanstvo?
Iz više razloga. Mnogi su, želeći smršaviti, odabrali povrće, voće i žitarice kao glavnu hranu. Neki su se za vegetarijanstvo odlučili pod utjecajem medija, koji, na primjer, obznanjuju da brokula sprečava rak debelog crijeva. Drugi su ga pak prihvatili iz filozofskih i religijskih percepcija. Većinu ljudi potaknuo je alternativni način života koji, tvrde upućeni, daje mnogo više od promijenjenog načina prehrane.
Zdrav način života
Vegetarijanska ishrana povezana je sa smanjenim rizikom obolijevanja od gojaznosti, bolesti srca, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, raka debelog crijeva i bolesti bubrega. U svijetu postoje stotine bolnica koje liječe bolesnike isključivo sirovom hranom, smatrajući da je biljna hrana prevencija i lijek u slučajevima reumatskih i kardiovaskularnih bolesti te karcinoma.
Vegetarijanstvo umanjuje i rizik od bolesti srca, angine pektoris i infarkta. Takva prehrana zdravstveno je prihvatljiva i može osigurati sve potrebne nutrijente, ali samo ako je pravilno planirana. Važno je znati da se niti jedan obrok ne smije propustiti te da hrana koja se konzumira mora biti raznolika.
Zablude o vegetarijanstvu
Poput drugih pojava koje su probudile veliku pažnju javnosti, a nisu potpuno poznate i vegetarijanstvo je okruženo različitim mitovima. Uvijek će se naći netko tko će reći da, ne jede li se meso, postoji mogućnost teškog obolijevanja. Istina je obrnuta - vegetarijanci dobivaju bjelančevine, koje su sastavni dio mesa, iz žitarica i povrća mahunarki, a odbacivanjem mesa, izbjegavaju nagomilavanje za organizam teško probavljivih, bjelančevina životinjskog porijekla.
Kako dijelimo vegetarijance
Postoji više vrsta vegetarijanaca; od onih koji ne jedu nikakve mesne prerađevine do onih koji imaju propisani dress code. Semivegetarijanci izbjegavaju crveno meso, a konzumiraju piletinu i ribu, ovolaktovegetarijanci jedu jaja i mliječne proizvode, a laktovegetarijanci jedu mliječne proizvode.
Peskovegetarijanci jedu ribu, frutarijanci jedu samo plodove voća, fleksiterijanci prilagođavaju svoju prehranu, dok markobiotičari jedu hranu prema propisima makrobiotike. Vegani su najradikalniji i u potpunosti izbjegavaju životinjske proizvode, uključujući i odjeću i obuću životinjskog podrijetla i sve kemijske proizvode koji su testirani na životinjama.
Prednosti i nedostaci vegetarijanstva
Zahvaljujući niskim vrijednostima masnoća vegetarijanci imaju
prosječno nižu tjelesnu težinu, niži Nutricionisti tvrde da se biljnom
prehranom smanjuje koncentracija masnoća u krvi koje uzrokuju povišenje
srčanog tlakatumorakrvni tlak i rjeđe obolijevaju od dijabetesa tip 2.
Svakako prednosti vrijedne spomena.
Ipak, nije sve u
vegetarijanstvu potpuno pozitivno. Neke biljke imaju manjak za organizam
vrlo bitnih aminokiselina. Međutim, dok je prehrana uravnotežena s
hranom kao što je soja, dotle manjak pojedinih aminokiselina ne dovodi
do zdravstvenih poremećaja.
Izbjegavanje ribe može dovesti do nedostatka omega 3 masnih kiselina koje su zaslužne za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Taj manjak može se pak nadoknaditi uzimanjem lješnjaka, badema i pistacija. Također izbjegavanje životinjskih proizvoda može uzrokovati manjak vitamina B-12 koji sudjeluje u izgradnji živčanih stanica i željeza čiji manjak uzrokuje anemiju.