Namirnice koje štite organizam od kancerogenih oboljenja
Savremeni nutricionisti, proučavajući evoluciju ljudske ishrane, zaključili su da je kuhinja pećinskog čoveka bila zdravija od današnje. Naši preci su skupljali veliki broj divljih biljaka, obezbeđujući raznovrsnost u sastavu, ukusu i izgledu.
Više od dve trećine njihovih obroka se sastojalo od biljne hrane, bogate vlaknima, vitaminima i mineralima. Prosečna ishrana u savremenom društvu sadrži mnogo više mesa, dok je izbor voća, povrća i žitarica krajnje siromašan.
Stručnjaci ističu da način ishrane u zapadnom svetu utiče na 35 odsto slučajeva na pojavu kancerogenih oboljenja. Kinezi koji jedu mnogo žitarica sa malo mesa i mlečnih proizvoda, znatno ređe obolevaju od raka i bolesti srca.
Porcija antioksidanata
Sveže voće i povrće, posebno integralni pirinač i grožđe i najmanje litar tečnosti dnevno, doprinose čišćenju organizma. Svi proizvodi od integralnog brašna i pirinča, sveže povrće i voće, orasi i koštunjavi plodovi, sušeno voće, riba čije poreklo nije industrijsko, crni čaj i crno vino pokazali su se kao namirnice idealne u borbi protiv tumora i karcinoma.
U pitanju su uglavnom namirnice bogate prirodnim antioksidantima,
koji štite organizam od delovanja slobodnih radikala, molekula koji su
sporedni proizvod u razmeni materija i mogu da oštete ćeliju.
Atak na tumore
Stručnjaci ističu da borba protiv raka počinje za stolom. Tumor na dojci može da se poveže sa visokim nivoom estrogena u krvi. Žene treba da izbegavaju namirnice koje sadrže visok procenat ženskih hormona, a to su pre svega crvena mesa.
A treba povećati one sa visokim procentom fitoestrogena, na primer, soju. Isto tako i lan, cerealije, mahunasto povrće, orasi, bademi veoma su bogati fitoestrogenima, biljnim supstancama sličnim ženskim hormonima, ali su mnogo slabiji.
Vlaknaste supstance se nalaze u cerealijama i povrću i uz dosta vode
smanjuju apsorpciju masti i hrane, odnosno bakterije koje apsorbuju u
debelom crevu recikliraju i transformišu ono što pojedemo. I štite nas
od raka.
Vitamini na eks
Svi odavno znamo da vitamina najviše ima u voću i povrću. U ovim namirnicama ima vitamina C i E i beta-karotena (prerađivača vitamina A) sa velikom ulogom antioksidanata. Šargarepa je pravi izvor beta-karotena, koji može da pomogne u prevenciju mnogih vrsta raka, uključujući karcinom usta, grla, pluća, dojke, želuca, creva, bešike, prostate.
Dokazano je da supstanca po imenu falkarinol, koja se nalazi u šargarepi, smanjuje rizik od raka. Vitamini A i E zahtevaju masti da bi bili apsorbovani i baš zato ne treba zaobilaziti jogurt i mleko. Vitamin C zahteva vodu, ali je veoma osetljiv na vreme i toplotu, tj. uništava ga svetlost, dugo stajanje i vrućina. To znači da čim iscedite sok od pomorandže ili limuna, treba odmah da ga popijete.


