Hranom protiv hroničnog stresa
|
Zeleno lisnato povrće osigurava magnezijum koji je poznat kao antistresni mineral
Ono što jedeš može olakšati ili pogoršati simptome stresa, pomoći ili odmoći tijelu u odgovoru na njega. Kada je organizam pod stalnim stresom potreba za proteinima se povećava. Riba, piletina, puretina, nemasno meso, soja, jaja i mlijeko zato bi trebali biti sastavni dio jelovnika u stresnim razdobljima, kao i mnoštvo obojenog voća i povrća, poput mrkve, rajčice, brokule, bobičastog voća, jagoda i agruma
Nazvan "bolest 21. stoljeća", stres će, prema znanstvenim istraživanjima, uzrokovati mnogo više zdravstvenih problema u ovom stoljeću nego ikada prije. Niti jedan čimbenik nema takav utjecaj na toliko veliki broj osoba, a izloženost stresu se svijetom širi munjevitije od bilo kojeg virusa.
Ne postoji bolest ili stanje u današnjem modernom svijetu, koje na neki način nije povezano, pojačano ili uzrokovano stresom. U borbi protiv stresa i njegovih posljedica, uglavnom se oslanjamo na odgovor organizma koji se manifestira kroz izuzetno djelotovoran i kompleksan set reakcija.
Ipak, kod kroničnog stresa, sposobnost odgovora sve više slabi. Postajemo neotporni i podložni različitim infekcijama i bolestima, drugim rječima, postajemo ''vrlo ugodno stanište'' različitim uzročnicima bolesti. U takvim slučajevima, pomoć je potrebno potražiti ''izvana''.
Simptomi hroničnog stresa
Da je stres i kod tebe uzeo maha prepoznat ćeš po brojnim manifestacijama na svom tijelu, od kojih su najčešće:
- Umor, glavobolja, nesanica,depresija
- Probavne smetnje, peptički ulkus, iritabilni kolon, poremećaji hranjenja
- Napetost mišića, bolovi u vratu i leđima, PMS
- Povišeni krvni tlak, ateroskleroza,dijabetes
- Infekcije, psorijaza, alergije, astma
U borbi protiv stesa svakako je poželjno pronaći vlastiti obrazac opuštanja, no puno će ti pomoći i pravilna prehrana jer će ona umanjiti negativne biokemijske i fiziološke učinke stresa i stresnih agensa.