Znakovi upozorenja na preteći moždani udar
|
Većina pacijenata ignoriše smetnje jer smatra da uzrok nije najava moždanog udara pa se najčešće i ne javljaju lekaru
Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti
u svijetu, odmah iza srčanih oboljenja. Novija statistička ispitivanja
pokazala su da je smrtnost od srčanih oboljenja u padu, dok je
mortalitet kao posljedica moždanog udara u porastu te se predviđa da će
moždani udar postati uzrok smrti broj jedan u SAD u 2013. godini.
Dodatni problem jeste činjenica da jako veliki broj pacijenata preživi moždani udar, ali ostaju s trajnim, teškim posljedicama koje remete kvalitet života ili ga čine nemogućim bez pomoći treće osobe.
Najbitnija je prevencija
U odsustvu terapija koje su trenutno u različitim fazama ispitivanja, a koje su usmjerene ka reparaciji oštećenja moždanog tkiva nastalih kao posljedica udara, ključno rješenje jeste prevencija.
Naravno, moguće je djelovati preventivno na poznate faktore rizika kardiovaskularnih oboljenja koji su jednako bitni i u prevenciji moždanog udara (smanjenje tjelesne težine, kontrola hipertenzije, kontrola masnoća i šećera u krvi, prestanak pušenja i slično).
Puno važniji značaj ima prepoznavanje i liječenje stanja koje često prethodi pravom moždanom udaru, a koje se stručno medicinski naziva tranzitorna ishemična ataka ili skraćeno TIA.
Laički rečeno i u ovom se slučaju radi o pravom moždanom udaru u razvoju koji biva prekinut prije nastanka oštećenja moždanog tkiva. Naime, i kod tranzitorne ishemične atake dolazi do prestanka cirkulacije i disfunkcije određenog dijela moždanog tkiva.
To se manifestira klasičnom kliničkom slikom koju bismo sreli i kod pacijenta s razvijenim moždanim udarom. Moguć je nastanak slabosti jedne polovine tijela, gubitak dijela slike, smetnje s govorom, nestabilnosti ili jake vrtoglavice praćene duplim slikama ili slično.
Međutim, kod tranzitorne ishemične atake opisane smetnje imaju prolazan (reverzibilan) karakter. Ali problem tek nastaje zbog činjenice da najveći broj pacijenata ignorira ove smetnje, smatra da ih je uzrokovalo neko drugo stanje i najčešće se i ne javljaju ljekaru.
Naravno, rizik nastanka pravog moždanog udara kod pacijenata sa TIA nije isti kod svih. Iz ovog razloga, razvijen je način trijaže pacijenata sa kliničkom slikom TIA koji nam govori o riziku nastanka moždanog udara u narednih sedam i devedeset dana.
Šta je ABCD2 skor
Trijaža se izvodi putem ABCD2 skora. Slova označavaju ključne faktore rizika:
* A - starost (age),
* B - krvni pritisak (blood pressure),
* C - klinička slika (clinical features) i
* dva D - trajanje simptoma (duration) i dijabetes.
Svaki pozitivan odgovor nosi određeni broj bodova. Pacijenti koji imaju više od tri boda na ovom ispitivanju imaju pet puta veći rizik nastanka moždanog udara u narednih 90 dana od osoba sa nižim skorom.
Iz ovih razloga, upute naglašavaju potrebu za hospitalizacijom svih pacijenata koji imaju skor veći od dva.
Program pretraga
Imajući u vidu katastrofalne posljedice koje moždani udar obično ostavlja iza sebe, bilo u vidu smrtnog ishoda ili u vidu invaliditeta, nužno je svaku pojavu opisanih smetnji shvatiti izuzetno ozbiljno te se odmah konsultovati s ljekarom koji će napraviti daljnji program pretraga i uključiti adekvatnu terapiju.
Dodatni problem jeste činjenica da jako veliki broj pacijenata preživi moždani udar, ali ostaju s trajnim, teškim posljedicama koje remete kvalitet života ili ga čine nemogućim bez pomoći treće osobe.
Najbitnija je prevencija
U odsustvu terapija koje su trenutno u različitim fazama ispitivanja, a koje su usmjerene ka reparaciji oštećenja moždanog tkiva nastalih kao posljedica udara, ključno rješenje jeste prevencija.
Naravno, moguće je djelovati preventivno na poznate faktore rizika kardiovaskularnih oboljenja koji su jednako bitni i u prevenciji moždanog udara (smanjenje tjelesne težine, kontrola hipertenzije, kontrola masnoća i šećera u krvi, prestanak pušenja i slično).
Puno važniji značaj ima prepoznavanje i liječenje stanja koje često prethodi pravom moždanom udaru, a koje se stručno medicinski naziva tranzitorna ishemična ataka ili skraćeno TIA.
Laički rečeno i u ovom se slučaju radi o pravom moždanom udaru u razvoju koji biva prekinut prije nastanka oštećenja moždanog tkiva. Naime, i kod tranzitorne ishemične atake dolazi do prestanka cirkulacije i disfunkcije određenog dijela moždanog tkiva.
To se manifestira klasičnom kliničkom slikom koju bismo sreli i kod pacijenta s razvijenim moždanim udarom. Moguć je nastanak slabosti jedne polovine tijela, gubitak dijela slike, smetnje s govorom, nestabilnosti ili jake vrtoglavice praćene duplim slikama ili slično.
Međutim, kod tranzitorne ishemične atake opisane smetnje imaju prolazan (reverzibilan) karakter. Ali problem tek nastaje zbog činjenice da najveći broj pacijenata ignorira ove smetnje, smatra da ih je uzrokovalo neko drugo stanje i najčešće se i ne javljaju ljekaru.
Naravno, rizik nastanka pravog moždanog udara kod pacijenata sa TIA nije isti kod svih. Iz ovog razloga, razvijen je način trijaže pacijenata sa kliničkom slikom TIA koji nam govori o riziku nastanka moždanog udara u narednih sedam i devedeset dana.
Šta je ABCD2 skor
Trijaža se izvodi putem ABCD2 skora. Slova označavaju ključne faktore rizika:
* A - starost (age),
* B - krvni pritisak (blood pressure),
* C - klinička slika (clinical features) i
* dva D - trajanje simptoma (duration) i dijabetes.
Svaki pozitivan odgovor nosi određeni broj bodova. Pacijenti koji imaju više od tri boda na ovom ispitivanju imaju pet puta veći rizik nastanka moždanog udara u narednih 90 dana od osoba sa nižim skorom.
Iz ovih razloga, upute naglašavaju potrebu za hospitalizacijom svih pacijenata koji imaju skor veći od dva.
Program pretraga
Imajući u vidu katastrofalne posljedice koje moždani udar obično ostavlja iza sebe, bilo u vidu smrtnog ishoda ili u vidu invaliditeta, nužno je svaku pojavu opisanih smetnji shvatiti izuzetno ozbiljno te se odmah konsultovati s ljekarom koji će napraviti daljnji program pretraga i uključiti adekvatnu terapiju.
Dodaj komentar