Deset tajni zdravog srca
|
S pola sata brzog hodanja dnevno te malim promjenama u prehrani možeš učiniti puno za zdravlje svojih krvnih žila, koje je direktno povezano sa zdravljem srca, mozga i drugih organa.
Kardiovaskularne bolesti, koje su uzrok oko 50 posto slučajeva smrti u razvijenim zemljama, mogu podijeliti na bolesti krvnih žila srca, koje dovode do srčanog udara, te bolesti krvnih žila mozga, vrata i glave, koje mogu prouzročiti moždani udar, objasnio nam je dr. med. Krešimir Štambuk, internist kardiolog iz Kliničke bolnice Sestre milosrdnice i asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Prevencija donosi rezultate
U razvijenim se zemljama u zadnje vrijeme polako smanjuje učestalost srčano-krvožilnih bolesti, a za to je, smatra dr. Štambuk, zaslužna dobro provedena prevencija. A ona može biti primarna i sekundarna: u primarnoj prevenciji zdravom se čovjeku preporučuje da ne puši i ne jede masnu hranu te da se više kreće kako se bolest ne bi pojavila, a kod sekundarne - nakon što je bolest dijagnosticirana i liječena - da se pridržava sličnih, ali strožih uputa kako se bolest ne bi vratila ili pogoršala.
Kao prevenciju za zdrave ljude dr. Štambuk preporučuje deset jednostavnih stvari koje bi svatko mogao napraviti za zdravlje svojih krvnih žila i srca:
1. Svaki dan, ili barem 5 dana u tjednu, brzo hodaj po pola sat
2. Izbjegavaj hranu s puno kolesterola, poput svinjetine i jela pripremljenih na roštilju
3. Koristi maslinovo i laneno ulje
4. Barem tri puta tjedno jesti ribu, jer je bogata omega-3 masnim kiselinama
5. Najmanje 3 puta dnevno jedi voće i povrće
6. Jedi više manjih obroka tijekom dana
7. Nemoj pušiti
8. Alkohol pij tek u manjm količinama (preporuča se crno vino)
9. Nemoj dosoljavati hranu (zbog kontrole tlaka)
10. Uzimaj redovito sve prepisane lijekove
Posljedice ateroskleroze
Čak 95 posto bolesti krvnih žila posljedica su ateroskleroze, odnosno suženja krvnih žila koje utječe na rad srca, mozga, bubrega ili drugih organa, kaže dr. Krešimir Štambuk te objašnjava:
Ateroskleroza arterija dovodi do suženja koje onemogućuje dotok krvi do određenih tkiva, a tada u tim tkivima nedostaje kisika. Poznato je da je kisik osnovni spoj za prehranu svih stanica, a reakcija tkiva na njegov nedostatak je bol.
Tako u slučaju nedostatka kisika u srčanom mišiću imamo jaku bol u prsima, poput pritiska, ili kako bolesnici opisuju 'kao da im je netko stavio kamen na prsa', i nazivamo je Angina pektoris. Ako takav nedostatak kisika traje duže od 15-tak minuta, dolazi do odumiranja stanica srca i razvoja srčanog udara, to jest infarkta.
U slučaju suženja arterija koje opskrbljuju noge javljaju se najčešće bolovi u listovima koje zovemo klaudikacije, a gangrena je odumiranje tkiva kao posljedica potpunog gubitka cirkulacije.
Ako dođe do prolaznog nedostatka kisika u mozgu to će izazvati prolazni simptom kao što je gubitak svijesti, smetnje govora ili slabost ruku ili nogu (to nazivamo tranzitorna ishemijska ataka – TIA), a trajan ispad cirkulacije će dovesti do moždanog udara, odnosno Inzulta.
Međutim, kako ističe dr. Štambuk, prilagodbom životnog stila nastanak ateroskleroze moguće je spriječiti ili barem odgoditi.
Dodaci prehrani
Iako liječnici rijetko preporučuju dodatke prehrani, polazeći od pretpostavke da se ljudi hrane tako da im to nije ni potrebno, dr. Štambuk kaže da je svjestan da puno ljudi ipak nema uravnoteženu prehranu te da dodaci prehrani mogu biti korisni kada se iz uobičajenih obroka ne mogu dobiti sve potrebne hranjive tvari.
Ističe omega-3 masne kiseline, za koje su mnoge studije dokazale da preveniraju kardiovaskularne bolesti i mogu značajno spustiti razinu masnoća u krvi.
"Istraživanje provedeno na 20 tisuća bolesnika pokazalo je da se ljudi koji su preživjeli kliničku smrt brže oporavljaju ako uzimaju omega-3 masne kiseline. Dakle, klinički je dokazano i njihovo preventivno i kurativno djelovanje", dodaje.
Za karotenoide, kao što su lutein i astaksantin, na životinjama i manjim skupinama ljudi dokazano je preventivno djelovanje. Ako ih usporedimo s vitaminima, svi karotenoidi u prosjeku imaju 50 puta jače antioksidativno djelovanje pa, iako njihova učinkovitost u prevenciji bolesti srca i krvnih žila nije dokazana, kao snažne antioksidativne tvari oni svakako zaslužuju daljnje ispitivanje u prevenciji ateroskleroze, smatra dr. Štambuk.
Koenzim Q10 ima važnu ulogu u stvaranju energije za stanicu i zna se da može spustiti krvni tlak, ali to još nije dokazano kliničkim studijama.
Vitamini A, C i E nemaju sami za sebe značajan utjecaj na sprečavanje kardiovaskularnih bolesti, ali su neke studije pokazale da ti vitamini u kombinaciji s drugim tvarima mogu imati vrlo snažno djelovanje, rekao je dr. Štambuk.