Neka hrana bude lek
|
Kada se govori o karcinomima, treba znati da su kancerogene promjene dinamička pojava u organizmu i da se karcinom u pojedinih osoba razvije u patološki oblik, a kod drugih ne.
Zanimljivo je da je u istočnim zemljama stopa pojave karcinoma niža nego u zapadnim, što se objašnjava načinom prehrane, odnosno konzumiranjem određenih vrsta namirnica. U namirnicama biljnog porijekla postoje fi tohemijski spojevi koji posjeduju antikancerogeno djelovanje.
Fitohemijske tvari djeluju na proces angiogeneze i pozitivno utječu na imunološki si stem i na taj način sprečavaju daljnji rast kancerogenih ćelija. Neke od značajnijih fitohemijskih tvari su genisteinu soji, kurkumin u začinu kurkumi, delfi nidin u borovnici, glukozinolati u kupusnjačama (bijelo I crveno zelje, kelj, raštika), grupa polifenola u npr. zelenom čaju, dialilsulfi di u luku, sulforafan u brokuli...
Da bismo organizmu omogućili pravilnu za š titu, potrebno je te namirnice redovno konzumirati, a važan je i način pripreme. Naime, predugim ku hanjem neke molekule se razlažu i prestaju bi ti aktivne. Stoga se pre poručuje kratko kuhanje, da bi se očuvale dragocjene komponente. Ako jedemo sirovu hranu, potrebno ju je dobro sažvakati da bi se fi tohemijske tvari oslobodile.
Dodaj komentar