|
ATOPIJSKI DERMATITIS
Od atopijskog dermatitisa, kronične upalne bolesti kože, danas u zapadnoj Europi boluje do 20 posto djece i oko 1 posto odraslih...
Broj oboljelih od atopijskog dermatitisa (AD)je u stalnom porastu, posebno u industrijski razvijenijim područjima, a kao mogući razlozi navode se: zagađenje okoliša, povećana izloženost kućnoj prašini, konzervansi u hrani, smanjenje dojenja, stres, ali i povećana svijest o AD-u kod roditelja i liječnika. Kod velikog broja bolesnika uz AD može se razviti i neki drugi oblik atopije kao što su bronhalna astma ili alergijski rinitis. U nastanku atopijskog dermatitisa važno je međusobno djelovanje brojnih čimbenika, a najvažniji su genetska predispozicija, faktori okoliša, kožna barijera, farmakološki pripravci, stres, imunološki faktori. Inhalacijski alergeni, oni koji dolaze zrakom i koje udišemo, kao što su kućna prašina, grinje, pelud, plijesni, dlaka životinja, bakterije često su odgovorni za pogoršanje upale kože kod bolesnika s AD-om.
POGODUJE MU I STRES
Alergija na hranu jedna je od prvih manifestacija atopije. Postoje značajna povezanost između atopijskog ekcema i alergije na mlijeko, jaja, kikiriki, ali i na soju, ribu, banane, orahe, lješnjake, rajčicu... Kako bi se smanjio mogući razvoj alergije na tu hranu potrebno ju je u prehranu djeteta uvesti što kasnije. Do pogoršanja bolesti može dovesti i kontakt s vunom, otapalima, dezinficijensima, niklom, kobaltom, peruvijanskim balzamom, mirisima, lanolinom, neomicinom. Egzarcebacija bolesti moguća je u trudnoći, menopauzi, fazama menstrualnog ciklusa. Danas je dokazano da je psihički stres značajan uzrok pogoršanja AD-a, kao i mikroorganizmi poput Staphylococcus aureus, Pityrosporum ovale, Candida. Bolesnici s AD-om osjetljivi su na infekcije virusima, bakterijama, gljivama. Promjene u koži mogu se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, no najčešće bolest počinje još u dojenačkoj dobi. AD pokazuje sklonost povlačenju s porastom životne dobi, najčešće do puberteta, ipak, tijek bolesti u pojedinca nije moguće predvidjeti. Kožne promjene mijenjaju se s dobi bolesnika, a zajednička karakteristika je upala kože uz jak svrbež. U dojenčadi i male djece promjene su raširenije. Obično počinju na licu kao neoštro ograničeno crvenilo (pošteđen predio oko usta, očiju i nosa) na kojem nastaju papule («prištići») i vezikule (mjehurići) koje pucaju i vlaže. Postoji sklonost brzom širenju promjena na vlasište, vrat, trup, vanjske strane ruku i nogu, pregibe koljena. Zbog izrazito jakog svrbeža djeca su nemirna, plačljiva, loše spavaju, a kako kod njih nema voljne kontrole češanja, česte su superponirane infekcije kože. Kasnije, bilo da se bolest javlja prvi put ili kao nastavak iz ranog djetinstva, promjene su više lokalizirane, najčešće na lice, vrat, zapešća i šake, pregibe velikih zglobova, a manifestiraju se kao zadebljala područja pepeljasto sive boje, pojačanog kožnog crteža. Dugotrajni AD može dovesti do znatne psihičke traume zbog gotovo stalnog prisutnog svrbeža te vidlljivih promjena na koži.
KAKO SE LIJEČI
Za uspješno liječenje ove bolesti važna je stalna suradnja i strpljivost bolesnika, odnosno njihovih roditelja i liječnika. Važno je znati da, iako bolest ne možemo izliječiti, možemo uspješno djelovati na simptome bolesti. Pri tome je vrlo važna njega kože, otkrivanje
(praćenjem i alergološkim testiranjem) i izbjegavanje čimbenika koji dovode do pogoršanja bolesti te liječenje upale kože. Njega kože osnova je liječenja atopijskog dermatitisa kojom smanjujemo simptome kao što su suhoća kože, ljuskanje, svrbež, poboljšavamo zaštitnu ulogu kože, dajemo koži zaštitu od iritansa i alergena iz okoliša, a time smanjujemo učestalost upotrebe steroidnih i drugih diferentnih pripravaka. Koža bolesnika s atopijskim dermatitisom izrazito je suha te moramo izbjegavati učestalo pranje, posebno sapunima i šamponima. Nekoliko puta tjedno potrebno je učiniti uljnu kupku te na još poluvlažnu kožu nanijeti pripravke za mašćenje i vlaženje kože prema uputi liječnika. |