Alergije disajnih puteva

To je sa jedne strane tumač promjena imunog sistema zbog smanjenog izlaganja virusima i bakterijama zahvaljujući vakcinisanju i promjeni antibiotika, a s druge strane reakcijom organizma na onečišćenja, konzervanse u hrani i slično tome. Najčešće su alergije disajnih puteva, a njihov se broj u zemljama Zapada svakih deset godina udvostruči.

Šta je tačno alergija?
Riječ alergija potiče od grčke riječi allos i u prevodu otprilike znači „druga reakcija“.
Upravo se to kod alergije događa: tijelo pretjerano burno reaguje na tvari koje su inače potpuno bezopasne: u dodiru sa njima javljaju se simptomi, kao da se organizam bori sa nekim štetnim čimbenicima.

Kakve tvari izazivaju alergijske reakcije?
Postoje brojne vrste alergana: to može biti pelud, korov, prašina, grinje, metal, dlaka životinja, određene namirnice, kozmetika, hemikalije...Te su tvari najčešći uzročnici alergija, ali ima ih još – na primjer, neki lijekovi i mirisi takođe mogu u tijelu izazvati alergijske reakcije.

Kako dolazi do alergija?
U kontaktu sa tim tvarima, putem kože, disajnih puteva ili probavnog trakta, kod nekih ljudi dolazi do stvaranja antitijela. To je prirodna reakcija tijela, kojom se ono bori protiv uzročnika bolesti. Osoba kod koje se razvila alergija stvara antitijela protiv jedne ili više supstancija, koje su inače bezazlene. Što je češće osoba u kontaktu sa alerganom, to se stvara više antitijela. Taj proces može trajati veoma dugo a naziva se senzibilizacija. Alergija, dakle, nikada ne nastaje u prvom kontaktu sa određenim alerganom, jer se tada još nisu mogla razviti antitijela.

Peludna groznica najčešći oblik alergije
Peludna je groznica alergijska reakcija na pelud u zraku koji potiče od različitih vrsta bilja – drveća, trave, korova. Ovisno o tome na koju se biljku javlja alergija, takve se reakcije pojavljuju u različito doba godine. Naši su disajni putevi obloženi sluznicom, koja može razviti alergijsku reakciju. Ona obično počinje iritacijom i svrbežom očiju i nosa, te nadraženim grlom, uz hunjavicu i kihanje. Često je popraćeno iritacijom sluznice oka (crvenilo) a ponekad se javlja bronhijalna astma ili osip uz povišenu temperaturu.

Jesu li alergije disajnih puteva izazvane isključivo tvarima koje se udišu?
Ne, i namirnice mogu izazvati alergijsku reakciju disajnih puteva. Alergije se pojavljuju u različitim oblicima i ne nužno tamo gdje bismo ih očekivali. Alergije se javljaju na onim mjestima na kojima je osoba posebno osjetljiva.

Mogu li alergije biti opasne?
Ako je alergijska reakcija naročiti jaka, može doći do anafilaktičkog šoka.
Tada dolazi do zastoja krvotoka, u ekstremnim slučajevima i rada srca i disanja.
Na sreću, to je rijekost. Međutim, i manje komplikovani slučajevi pacjentima stvaraju poteškoće i utiču na kvalitet življenja: reakcije su obično vrlo neugodne, te se dugoročno teško nositi sa njima.

Kako se liječi alergija?
Trajno bi izlječenje, pretpostavljalo da pacijent dosljedno izbjegava doticaj sa alerganom, ali to uvijek nije moguće. Lijekovi mogu ublažiti tegobe koje izaziva alergija, ali vrlo rijetko potpuno izliječiti alergiju. Jedna od mogućih metoda je postupak desenzibilizacije. Pacijent se izlaže sve većim dozama tvari koja izaziva alergijsku reakciju: time se postiže „navikavanje“ organizma na određenu tvar.
U pravilu se tada alergija transformiše u neku drugu supstanciju. Desenzibilizacija se svakako preporučuje ako je alergan tvar koja se teško može izbjeći, te pacijent sa njom mora dolaziti u dodir.