Panični poremećaj II
|
Već smo ranije pisali o paničnom poremećaju. Ovaj put smo u razgovoru sa psihologom Sandrom Muratović nastojali obraditi još jednom ovu temu relevantnu za psihičko zdravlje.
Panični poremećaj odlikuje se iznenadnim napadima jake anksioznosti (strepnje) ili jakog straha koji se pojavljuju bez nekog očiglednog razloga, povoda.
Kako objašnjava psihologinja Sandra Muratović, osobe sa paničnim poremećajem boje se ili da će umrijeti , npr. od srčanog udara ili da će poludjeti, odnosno, izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem. Radi stalne brige zbog ponavljanja napada, osoba može početi izbjegavati situacije u kojima se mogu javiti napadi, što u suštini samo otežava stanje. Intenzivni strah koji se javlja tokom napada obično ne traje duže od nekoliko minuta.
- Radi simptoma koji se javljaju pri paničnim napadima, neophodno je uraditi detaljnu medicinsku dijagnostiku kako bi se isključila neka tjelesna oboljenja koja mogu izazivati promjene u ponašanju, kao na primjer hipoglikemija (smanjen nivo šećera u krvi), hipertireodizam (pojačan rad štitne žlijezde), kontrola unosa kofeina (kafa, čaj), apstinencijski sindrom nakon upotrebe alkohola ili sedativa ili razna srčana oboljenja, pojašnjava psihologinja Muratović.
Simptomi koji se javljaju tokom napada
- palpitacije, lupanje srca ili ubrzan puls,
- znojenje,
- drhtanje,
- osjećaj nedostatka zraka,
- osjećaj gušenja,
- bol ili nelagoda u prsima,
- mučnina ili želučane tegobe,
- osjećaj vrtoglavice, nesigurnosti, ošamućenosti ili nesvjestica,
- derealizacija (osjećaj nestvarnosti) ili depersonalizacija (osoba osjeća kao da je odvojena sama od sebe),
- strah od gubitka kontrole ili osjećaj da će se poludjeti,
- strah od smrti,
- parestezije (osjećaji umrtvljenosti ili bockanja),
- navale osjećaja topline ili hladnoće.
Uzroci
Panični poremećaj uzrokovan kombinacijom genetskih, nasljednih faktora, fiziološkim procesima u nervnom sistemu te stresogenim situacijama. Obično se razvija u kasnoj adolescenciji ili dvadesetim godinama života, kako kaže psihologinja, rijetko iza 45. godina. Vrlo često panični poremećaj prati i agorafobija, strah od otvorenog prostora.
- Agrofobija se javlja usljed straha od napada panike na mjestima odakle je teško pobjeći ili gdje bi pomoć bila nedostupna. Mjesta koja osobe sa agorafobijom izbjegavaju mogu biti prodavnice, autoputevi, avioni, restorani, mostovi. Većina oboljelih ima strah od toga šta će pomisliti drugi ljudi kad ih vide u takvom stanju.Uglavnom su žene te koje su pogođene agrofobijom, naglašava Muratović.
Kako sve to kontrolirati?
Suština psihološkog tretmana paničnih napada (sa ili bez agorafobije) je u postepenom izlaganju situacijama koje osoba izbjegava, navodi Sandra Muratović, vježbanju relaksacije, kognitivnoj terapiji te u nekim slučajevima i korištenje psihofarmaka (uz obavezan psihijatrijski pregled i preporuku za medikamente).